Priprema za polazak u školu – saveti roditeljima

Priprema_polazak_u_skolu

Pred polazak u školu roditelji su vrlo često puni različitih dilema: da li dete treba prethodno da nauči da čita i piše, kako će se snaći ako druga deca znaju a ono ne.. Veliki broj dece danas savlada ove veštine pre polaska u školu, pa roditelj nekada i nehotice, iz straha da dete neće sve postići ume i sebi i detetu da stvori pritisak u vezi sa tim. Dobro je znati da većina dece savlada ove zadatke tokom prvog polugodišta i da se razlike u stepenu usvojenosti polako izjednačavaju. Ponekad je mnogo veći problem kada dete stečene veštine nauči nepravilno pa je potreban veliki napor da se pogrešno usvojeno i ispravi.

Sve ovo ne čini dete spremnim za školu. Mnogo je važnnije da je ono fizički, socijalno, emocionalno, intelektualno i govorno dovoljno zrelo za školsko postignuće , da je prisutna motivacija za učenje i da su u skladu sa tim kod deteta razvijeni radoznalost i interesovanje za učenje i pozitivan stav prema školi.

Kada se dete priprema za školu?

Priprema za polazak u školu se velikim delom ostvaruje u dečjem vrtiću. Prevashodno u okviru pripremnog predškolskog programa , koji je i obavezan za sve buduće prvake. U periodu od devet meseci rada sa decom u vrtiću pažnja je usmerena na: razvoj govora, pripremu za početno čitanje i pisanje, razvoj matematičkih pojmova, upoznavanje prirodne i društvene sredine,fizičko, likovno i muzičko vaspitanje.
Karakteristika ovog perioda je da je igra i dalje vodeća aktivnost i prirodan način na koji se dete razvija i uči. Kroz igru ono razvija svoje sposobnosti, znanja, veštine, ispoljava sva svoja osećanja, razvija maštu, empatiju,socijalizuje se, formira i razvija voljne osobine… Tu je šansa i za roditelja da na jedan zanimljiv, detetu blizak i zabavan način, u zajedničkom druženju, kvalitetno provodi vreme sa detetom dodatno podstičući sve one aspekte psihofizičkog razvoja potrebne za polazak u školu.

Polazak_u_skolu

Šta se očekuje od deteta pred polazak u školu?

Intelektualna zrelost podrazumeva da dete ima dobro razvijenu pažnju, opažanje, govor, pamćenje, dobru prostornu i vremensku orijentaciju. Dete spremno za polazak u školu sposobno je da dobro organizuje pažnju, što znači da je veže za određeni sadržaj, ali i brzo da je prebacuje s jednog sadržaja na drugi kada je potrebno. Poznavanje boja, oblika, veličina, prostornih i vremenskih pojmova,razumevanje značenja simbola, glasovna analiza sastava reči, poznavanje elementarnih matematičkih pojmova, uvežbanost ruke za pisanje,sve zajedno čine intelektualnu spremnost budućeg đaka.

Preporuka roditeljima: čitajte deci kraće priče (bajke, basne) i tražite da ih prepričaju i odgovore na određena pitanja, da nacrtaju crtež iz sadržaja priče. Nastojte da se dete izražava proširenim rečenicama i da je ona ispravna i potpuna.

deca_uce

Za poboljšanje organizovanja pažnje tražite od deteta da detaljno opisuje slike, uočava detalje na slikama pronalazi skrivene predmete na crtežu.. Podstičite vežbe za finu koordinaciju pokreta očiju i ruke: dajte mu bockalice neka napravi kuću, drvo, cvet. Neka niže perlice različitih oblika i veličina – prvo krupnije pa potom sitnije, neka sortira sitne i pljosnate predmete poput karata, žetona, sličica po zadatom kriterijumu (boji, veličini, obliku, sadržaju…) Posebno obratitite pažnju na to da dete hvata sitne predmete jagodicama palca i kažiprsta. Neka dete raščlanjuje reči na glasove (prvo jednosložne, zatim dvosložne). Dete treba da razume i koristi pojmove koji izražavaju suprotnosti, pojmove koji označavaju osobine predmeta, živih bića, pojmove koji označavaju relacije (gore-dole, levo-desno, malo-veliko, ispred-iza, iznad-ispod, pored, između, blizu-daleko, duže-kraće…)

Emocionalno zrelo dete reaguje primereno određenoj situaciji. Ima određen nivo razvijenosti tolerancije na frustraciju što mu omogućava da istraje u učenju, da prihvata uspeh/neuspeh i da se nosi sa osećanjima koja ga prate. Razlikuje kriterijume šta je dobro, a šta nije. Prepoznaje svoja i tuđa osećanja (ljubavi i sreće, besa, razočarenja…) i imenuje ih. Prepoznaje njihove telesne manifestacije: gde osećam radost, bes, ljubav, strah… Povezuje ih sa svojim ponašanjima i zna da ih na socijalno prihvatljiv način ispolji. Emocionalno nezrelo dete lako gubi motivaciju za učenje, slabo kontroliše svoje postupke, pa i školsku disciplinu teško podnosi.

Koji je zadatak roditelja?

Zadatak roditelja je da što više osamostaljuju dete i uči ga odgovornosti. U ovom uzrastu dete treba da zna puno toga: da se samostalno svlači i oblači, da ume da veže pertle, složi svoju odeću i obuću, spremi svoje igračke i sobu, namesti svoj krevet, ode ponekad u prodavnicu, učestvuje u jednostavnim kućnim poslovima. Dete treba naučiti osnovnim pravilima ponašanja u saobraćaju, učiti ga da završi ono što je započelo kao i da ume da podnese posledice svojih postupaka. Podstičite dete na upornost, da istraje u nekoj aktivnosti čak iako mu je dosadila.

Socijalno zrelo dete se dobro snalazi u društvu vršnjaka, ume relativno lako da ostvari kontakt sa vršnjacima ,poštuje pravila igre, ima omiljenog druga/drugaricu, pokazuju zaštitničko ponašanje prema mlađoj deci, pokazuje interesovanja za socijalne norme ponašanja, prihvata autoritet, spremno je za saradnju i međusobno razumevanje, sposobno je i da sagleda situaciju iz ugla druge osobe. Deca koja imaju bolje socijalne veštine su s toga i bolje prihvaćena od strane vršnjaka, lakše se adaptiraju na nove i nepoznate situacije pa se samim tim lakše adaptiraju na polazak u školu…

Gradite i negujte prijateljski odnos prema drugoj deci, navikavajte ih da se druže, da odlaze kod drugara i da drugari dolaze kod njih. Učite ih lepom ponašanju i lepim manirima. Učite ih da poštuju i sebe i druge i nemojte zaboraviti da deca puno uče i iz vašeg primera.

polazak_u_skolu

Većina dece je imala priliku da u okviru pripremnog predškolskog programa poseti školu. Neka imaju stariju braću ili sestre koji već idu u školu pa su upoznata sa onim što ih očekuje. Ali bez obzira na različita iskustva koja deca imaju, pričajte sa njima o školi, podelite neka svoja iskustva kako je izgledalo kada ste vi prolazili kroz ovu fazu života. Kroz sve te priče pomozite detetu da stekne što realniju sliku o onome što ga očekuje, ne ulepšavajte, ali ga nemojte ni plašiti. Prošetajte do škole i školskog dvorišta. Zajedno sa mališanom kupite školsku torbu i pribor. Odvojite kutak koji će biti njegov radni prostor i pomozite detetu da ga organizuje. Neka leto provede u igri, druženju, savladavanju novih veština. A prvi školski dan svečano obeležite onako kako i dolikuje budućem prvaku.

1 KOMENTAR

  1. Kako da pripremimo budućeg đaka za ove nove zahteve?

    To se najbolje postiže upravo kroz igru. Pomoću igre se mogu neprimjetno razvijati pažnja i pamćenje, opažanje. Kroz igru se razvija sposobnost deteta da sluša i da čuje što govori učiteljica/učitelj, da gleda i vidi što on/ona pokazuje.

    Što kaže psiholog. D: Elkonin: «Dete je teško prisiliti da mirno sjedi za stolom, da ne smeta drugima. Njegovu pažnju svaki tren nešto odvlači, ono postavlja pitanja i znatiželjno je. Ali ako u igri treba mirno sjediti, ono to čini bez velikog napora. Ovo se može objasniti time što mu u igri pravilo nije nametnuto, to je njegovo pravilo…»

POSTAVI ODGOVOR

Upišite svoj komentar
Unesite svoje ime ovde